Društvo

Titov bunker krije mračnu tajnu Jugoslavije: Radnici nisu znali šta grade ispod planine, a 350 ljudi moglo je da preživi nuklearni rat - Evo šta se krije unutra

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Titov bunker u Konjicu bio najveća tajna Jugoslavije Foto: Printksrin, Profimedia, AFP
Titov bunker u Konjicu skriva mračnu tajnu Jugoslavije, projektovan za preživljavanje nuklearnog rata sa kapacitetom za 350 ljudi.
  • Titov bunker u Konjicu građen je 26 godina, 280 metara ispod planine. Za projekat je, prema navodima, izdvojeno četiri milijarde dolara.
  • Radnici nisu znali šta grade, a prevoz do gradilišta namerno je varirao kako bi se sakrila lokacija objekta. Kompleks je danas otvoren za posetioce i predstavlja turističku atrakciju.

Četiri milijarde dolara, 280 metara ispod planine i šest meseci života bez izlaska na površinu - Titov bunker u Konjicu decenijama je bio jedna od najvećih tajni bivše Jugoslavije.

Blogerka Katarina Lazić, na Instagram profilu "kataklizma.mp4", pokazala je kako izgleda podzemni kompleks koji je danas otvoren za posetioce, a nekada je bio namenjen preživljavanju nuklearnog rata.

Ako ovu lokaciju potražite na Gugl mapama, možda nećete ni naslutiti kakva se tajna krije ispod planine Zlatar, u blizini Konjica. Decenijama je Titov bunker bio strogo čuvana vojna tajna, a danas posetioci mogu da prođu njegovim hodnicima i zavire u podzemni svet koji je projektovan za slučaj najcrnjeg scenarija - nuklearnog rata.

- Ovo mesto je najveća tajna Jugoslavije. Četiri milijarde dolara izdvojeno je za njegovu izgradnju, radnici koji su radili na projektu nisu imali pojma šta zapravo grade, a lokacija ovog mesta ni dan-danas ne postoji na mapi Bosne i Hercegovine – navodi se u opisu koji prati njenu objavu.

Podzemni grad napravljen za nuklearni rat

Titov bunker, poznat i kao atomsko sklonište u Konjicu, građen je punih 26 godina, a nalazi se oko 280 metara ispod planine. Kompleks je projektovan tako da izdrži nuklearni udar snage do 25 kilotona i pruži utočište za oko 350 najviših političkih i vojnih zvaničnika tadašnje Jugoslavije.

Među njima je trebalo da bude i Josip Broz Tito, dok bi jedina žena u tom odabranom društvu bila njegova supruga Jovanka Broz.

Iza masivnih vrata i dugih podzemnih hodnika nalazi se čitav mali grad. U njemu su predviđene spavaće sobe, konferencijske sale, komandni centri, kuhinja i bolnica, kao i sistemi za snabdevanje vodom, ventilaciju i proizvodnju električne energije.

U slučaju nuklearne katastrofe, zalihe hrane i goriva trebalo je da omoguće preživljavanje oko šest meseci bez izlaska na površinu. Sve je bilo osmišljeno tako da državni i vojni vrh može da nastavi da funkcioniše čak i u uslovima potpunog spoljnog haosa.

Radnici nisu znali šta grade

Posebno intrigantan deo priče odnosi se na način na koji je kompleks izgrađen. Projekat je realizovan u strogoj tajnosti, a radnici angažovani na izgradnji nisu smeli da znaju pravu namenu objekta na kojem rade.

Kako bi se sprečilo da otkriju lokaciju, organizovani prevoz do gradilišta nije uvek trajao isto. Vožnje su nekada trajale dvadesetak minuta, a nekada i čitav sat, pa radnici nisu mogli jednostavno da izračunaju gde se objekat nalazi na osnovu udaljenosti od svojih domova.

Tako je decenijama čuvana tajna jednog od najambicioznijih vojnih projekata bivše države, čija je izgradnja, prema navodima iz objave, koštala čak četiri milijarde dolara.

Temperatura kao u stanu, a osećaj kao u filmu

Ono što ovaj kompleks čini posebno neobičnim jeste činjenica da je, uprkos svojoj prvobitnoj nameni, osmišljen kao prostor u kojem bi život mogao da se odvija relativno normalno.

Temperatura se kreće između 21 i 23 stepena, dok je vlažnost vazduha između 50 i 70 odsto. U kombinaciji sa brojnim prostorijama, tehničkim sistemima i dugim hodnicima, to stvara utisak da se posetilac ne nalazi u običnom vojnom skloništu, već u čitavom podzemnom gradu.

Ambijent podseća na scene iz postapokaliptičnih filmova i serija: masivna vrata, komandne prostorije i hodnici koji vode duboko u planinu ostavljaju utisak mesta u kojem je vreme stalo.

Danas turistička atrakcija, nekada vojna tajna

Srećom, Titov bunker nikada nije morao da posluži svojoj prvobitnoj svrsi. Umesto skloništa u slučaju nuklearnog rata, danas je postao turistička atrakcija i mesto koje posetiocima pruža uvid u jedan od najtajanstvenijih projekata bivše Jugoslavije.

Ova priča još jednom pokazuje koliko se istorije krije iza vrata ovog kompleksa. Ono što je decenijama bilo dostupno samo uskom krugu ljudi danas mogu da vide i radoznali posetioci, koji se spuštaju duboko ispod planine i prolaze prostorijama projektovanim za scenario koji se, srećom, nikada nije ostvario.